Pravljenje urbane prirode / Making Urban Nature, predavanje

Pozivamo vas na predavanje Pravljenje urbane prirode (Making Urban Nature) arhitekte Pita Volarda (Piet Vollaard) iz Roterdama, jednog od autora nedavno objavljene knjige pod istim naslovom. U okviru predavanja i diskusije, koje 30. novembra u 18 časova organizuje Ko gradi grad u saradnji sa Heinrich Böll Fondacijom, bavićemo se temama ekologije i biodiverziteta, životinjama i biotopima u gradu i upravljanjem urbanom prirodom. Događaj je namenjen urbanim dizajnerima, pejzažnim arhitektama, arhitektama, ekolozima i svima koji smatraju da pravljenje urbane prirode ne zvuči kao paradoks ili spoj nespojivog. Predavanje će biti na engleskom jeziku i održaće se u prostorima Nove Iskre, ulica Gavrila Principa 43. Na događaj su pozvani predstavnici i predstavnice organizacija civilnog društva, stručne javnosti i medija. Razgovor će voditi Mark Neilen (Marc Neelen) i Ana Džokić.

vreme: četvrtak 30. novembar, 18.00, predavanje, jezik engleski
mesto: Nova Iskra, ulica Gavrila Principa 43, Beograd


 

O knjizi Making Urban Nature:

“Grad je bogato stanište velikog biodiverziteta. Mnoge životinjske i biljne vrste se sada češće sreću u gradovima nego u ruralnim područjima. Međutim, urbana priroda je krhka i ugrožena stremljenjima planera i kreatora politika da grad vide isključivo kao stanište za ljude. Dizajn koji uključuje prirodu, koji smatra da je priroda sastavni deo urbanog organizma i važan deo kvaliteta života grada (za ljude i njegove ostale stanovnike), je pionirska praksa koja je tek nedavno počela da postaje deo urbanističkog planiranja. Making Urban Nature je inspirativna knjiga teorije i prakse dizajna koji uključuje prirodu u evropskim gradovima. Istovremeno, utopijska i pragmatična, ona razmatra jedinstvenu prirodu urbanih staništa i poziva na svrsishodnu integraciju prirode u dizajn zgrada i otvorenih prostora, pružajući praktične primere i predloge za dizajn.”

Pit Volard (Piet Vollaard) je arhitekta i arhitektonski kritičar. Knjigu Making Urban Nature (2017, NAi/010 Publishers) napisao je zajedno sa arhitektom Žak Vinkom (Jacques Vink) i urbanim ekologom Nils de Zvarteom (Niels de Zwarte). Pit je bio osnivač i glavni i odgovorni urednik ArchiNed-a (1996-2013) i gostujući predavač na nekoliko arhitektonskih škola u Holandiji. Fokus njegovih sadašnjih aktivnosti su urbana priroda u okviru kolektiva dizajnera i ekologa Prirodni grad (The Natural City), kao i radi na polju zajedničkih dobara i aktiviranja praznih zgrada u okviru kolektiva arhitekata, dizajnera i umetnika Grad u nastajanju (City in the Making), kao i srodni urbani aktivizma.

 

Akcija solidarnosti “Za krov nad glavom”

SPREČILI SMO NAJAVLJENI NAPAD NA PORODICE NA VIDIKOVAČKOM VENCU

Organizacije i pojedinci okupljeni oko Združene akcije Krov nad glavom organizovali su 29. i 30. jula okupljanje ispred barake na Vidikovačkom vencu bb, kako bi sprečili novi napad i rušenje barake koje je najavilo preduzeće ZAPADNA SRBIJA. Napad i rušenje smo sprečili, međutim položaj dve porodice koje žive u baraci i dalje je veoma težak.

U baraci i dalje nema struje, koja je isključena po nalogu ZAPADNE SRBIJE, kao deo pritiska na stanare da se isele usled nepodnošljivih uslova života. Struja je isključena nakon što je solidarnom akcijom popravljen krov na baraci, koji su 8. jula srušili huligani predvođeni Matejom Tepešom, punomoćnikom preduzeća ZAPADNA SRBIJA. Isključenje struje i pretnje da će se isključiti i voda predstavljaju nastavak huliganskog napada drugim sredstvima.

Kao što smo već isticali, krajnji vlasnik preduzeća ZAPADNA SRBIJA je biznismen Đorđije Nicović.

Popravka krova koji je srušen u razbojničkom napadu 8. jula, i sprečavanje daljih napada su samo prvi koraci u borbi da se porodicama na Vidikovačkom vencu omogući život bez straha, u humanim uslovima.

Podsećamo javnost da je, na zahtev Udruženja Jednakost, Evropski sud za ljudska prava 1. aprila 2016. godine doneo privremenu meru po kojoj vlasti ne smeju sprovesti izbacivanje dok Sudu ne dostave precizne i tačne podatke o merama koje su preduzele da porodicama obezbede smeštaj i druge socijalne usluge.

Opština Rakovica već više od godinu dana ignoriše nalog Evropskog suda.

U Beogradu, 31. jula 2017. godine

 

(Združenu akciju Krov nad glavom su pokrenule organizacije KO GRADI GRAD, Ne davimo Beograd, Socijaldemokratska unija – SDU, Jednakost = Equality, Reci NE Izvršiteljima, 7 zahteva i Marks21)


 

POPRAVILI SMO KROV, I ODBRANIĆEMO GA!

Združena akcija Krov nad glavom je juče uspešno završila solidarnu akciju izgradnje novog krova na baraci na Vidikovačkom vencu bb, koju su 30. juna porušili huligani po nalogu građevinskog preduzeća Zapadna Srbija. Time je život stanara barake samo delimično normalizovan, budući da je punomoćnik Zapadne Srbije Mateja Tepeš uz podršku policije u subotu 15. jula jasno pokazao da ne odustaje od namere da stanare iseli nasilnim putem, uprkos privremenoj meri Evropskog suda za ljudska prava.

Nakon što je u subotu policija po nalogu Mateje Tepeša privela troje stanara i aktivistu organizacije Marks 21, policijska pratnja koja im je dva dana ranije bila dodeljena zbog opasnosti od novih huliganskih napada je postala sporadična, što samo još više povećava bojazan da će se napad ponoviti i sumnju u povezanost policije sa preduzećem Zapadna Srbija.

Združena akcija Krov nad glavom će istrajati u zahtevu da opština Rakovica postupi po privremenoj meri Evropskog suda za ljudska prava i obezbedi adekvatan alternativni smeštaj porodicama koje žive u baraci, kao i u zahtevu da se utvrdi pozadina i kazne krivci za huliganski napad na stanare barake. Akcija popravke krova je samo prvi korak u borbi za trajni izlaz iz teškog položaja u kom se danas nalaze. Popravkom krova, međutim, njima nije omogućen dostojanstven život, jer im je već sutradan Elektrodistribucija isključila struju. Pritisak na stanare ove barake je snažan i upućen sa različitih strana, ali i naša namera da omogućimo da ne izgube krov nad glavom, kako pravo i pravda nalažu.

U Beogradu, 20. jula 2017. godine
Združena akcija Krov nad glavom

Foto: Ana Toader


 

POZIV

Pozivamo vas na akciju solidarnosti “ZA KROV NAD GLAVOM” u petak 14. jula 2017. godine u 9 časova na Vidikovačkom vencu bb (ugao Susedgradske 26a i Vidikovačkog venca 14b), gde žive porodice kojima već treći put od početka mata ove godine grupa unajmljenih navijača preti i izbacuje ih na ulicu. Tokom poslednjeg napada, koji se dogodio u subotu 8. jula, uništen je krov ove barake, a porodice su od tada prinuđene da spavaju pod vedrim nebom. S obzirom da država ne reaguje i štiti napadače, najmanje što možemo da uradimo je da popravkom krova ovim ljudima omogućimo da se vrate u svoj dom.

Dve romske porodice koje žive u ovoj baraci izložene su stalnom teroru i orkestriranim napadima za koje po sopstvenom priznanju držalac zemljišta, direktor preduzeća za izgradnju objekata, angažuje navijače. Iako je prvobitno opština Rakovica donela rešenje o iseljenju pomenutih porodica, Evropski sud za ljudska prava je na zahtev organizacije Jednakost doneo odluku o privremenoj meri u martu 2016. godine prema kojoj vlasti ne smeju da izbace ove dve porodice dok Sudu ne dostave precizne i tačne podatke o merama koje su lokalne vlasti preduzele da porodicama obezbede alternativni smeštaj i druge socijalne usluge. Međutim, Opština Rakovica se o ovu meru oglušila tako što je na insistiranje osobe koja stoji iza napada donela zaključak kojim se utvrđuje da je prethodno doneto rešenje o izbacivanju postalo izvršno.

Istovremeno, napadači su dodatno ohrabreni činjenicom da Drugo osnovno javno tužilaštvo u Beogradu još uvek nije reagovalo u vezi sa krivičnom prijavom koju je protiv njih podnela organizacija za ljudska prava Jednakost, zbog čega su najavili svoj „konačni“ dolazak za 30. jul 2017. kada nameravaju da isele porodice iz barake. Istovremeno, policija i dalje nije odgovorila na zahtev porodica za stalno prisustvo policijske patrole koja bi njima, a naročito deci, omogućila život bez straha i nasilja.

Iz ovoga nedvosmisleno sledi da država ne može da se odupre pritisku privatnog biznisa i da je blagonaklona prema urušavanju vladavine prava, a svojim nečinjenjem štiti i daje legitimitet grupi navijača koju privatni preduzetnik angažuje da protivpravno ostvari svoje interese.

Zato u ovim slučajevima kada nas državne institucije iznevere, pogaze zakon i stanu na stranu jačih, mi građani/ke, koji verujemo u pravo na dostojanstven život, organizujemo ovu akciju solidarnosti da pokažemo da ne pristajemo da ćutimo i okrećemo glavu.

Pridružite nam se!

Naši gradovi nisu na prodaju!

U subotu 24. juna od 17 časova, KO GRADI GRAD i Ne da(vi)mo Beograd organizuju panel Naši gradovi nisu na prodaju! Panel se održava u Centru za kulturnu dekontaminaciju (CZKD, Birčaninova 21), a u okviru sastanka Evropske akcione koalicije za pravo na stanovanje i grad u Beogradu.

Sve češće smo svedoci da se naše komšije prinudno iseljavaju zbog dugova, da se ljudi izbacuju iz svojih domova zbog interesa komercijalnih projekata, da ne možemo priuštiti život u gradu u kojem živimo. Sve češće nema ko da nas zaštiti ako se nađemo na putu zarade i profita, posebno ljudi bliskih vlasti. Od Londona do Tbilisija i od Stokholma do Nikozije, ljudi se okupljaju, organizuju pokrete i udruženja, sprečavaju prinudna iseljenja, blokiraju sprovođenje štetnih propisa, pružaju podršku pojedincima kojima je podrška neophodna i izvode stotine hiljada ljudi na ulice u borbi za dostojanstven život u gradovima. Udružuju se lokalno i umrežuju se globalno. Sa našim gostima razgovaraćemo o borbi protiv špekulacije životima, privatizaciji resursa i komercijalizaciji prostora. Razgovaraćemo o evropskim pokretima u borbi za političke, ekonomske i društvene promene koje će omogućiti pristojno stanovanje za sve i efektivno učešće u donošenju odluka koje se tiču resursa naših gradova.

Pre toga, od 15.30, Manuel Aalbers, sociolog i planer sa Univerziteta Leuven u Belgiji, održaće predavanje u kome će objasniti šta je finansijalizacija, i zašto se svuda u svetu sve veće količine novca ulažu u stanovanje i stambeni dug, kao i kave posledice to ima po život u gradovima.

Radni jezici za oba događaja su srpski i engleski (sa simultanim prevodom).

Sastanak u Beogradu koji se održava od 22. do 25. juna okuplja 28 organizacija stanara, podstanara, stanovnika socijalnih stanova, skvotova, žrtvi prinudnih iseljavanja, profesionalaca i istraživača koje se širom Evrope bave dostupnošću života u gradovima. Pored lokalnih članica koalicije inicijative Ne da(vi)mo Beograd i udruženja Ko gradi grad, neki od učesnika su: Radical Housing Network, mreža preko 30 stanarskih grupa iz Londona, među kojima je i Grenfell Action Group koju čine stanari nedavno izgorelog Grenfell solitera; Plataforma de Afectados por la Hipoteca (La PAH) – platforma koja kroz 150 podružnica okuplja ljude pogođene hipotekarnom krizom u Španiji; Droit Au Logement (DAL) – Francuski pokret za pravo na stanovanje koji se direktnim akcijama izborio za smeštaj desetina hiljada ljudi.

Evropska koalicija je nastala 2013. godine kako bi se povezali lokalni napori u borbi protiv održavanja i produbljivanja društvene segregacije koja nastaje sa privatizacijom i komercijalizacijom stanovanja, javnih prostora i drugih resursa. Više o koaliciji možete naći na housingnotprofit.org.

Ka pilot projektu: Pametnija zgrada

Ko gradi grad preuzima izazov da realizuje prvi objekat Pametnije zgrade u Srbiji! Pametnija zgrada predstavlja mogućnost drugačijeg pristupa stanovanju kao model stanogradnje zasnovan na principima udruživanja građana, pristupačnosti i kolektivne samogradnje. Kroz proces učenja želimo da izgradimo tehnički, društveni, finansijski i politički kapacitet da se sprovede ovakav projekat, i time unapredi ne samo kvalitet stambenih uslova, već i života u Srbiji uopšte. U narednih šest meseci naš tim radiće na definisanju pilot projekta.

Država mora da zaustavi raseljavanje bivših radnika Trudbenika

Za utorak 16. maj u 9.00 časova zakazano je iseljenje porodica bivših radnika Trudbenika Voje Jokića i Vojimira Lukovića iz objekata za smeštaj radnika u ulici Luneta Milovanovića 6 na Konjarniku. Komšije i kolege Voje Jokića i Vojimira Lukovića izraziće solidarnost sa njima 16. maja u 8.00, i podsetiti javnost na surovo kažnjavanje bivših radnika Trudbenika zbog njihovog suprotstavljanja pljački u privatizaciji.

Prinudno raseljavanje objekata za smeštaj radnika Trudbenika započelo je 2008. godine, kada ga je privatizovalo građevinsko preduzeće Monterra Dragana Kopčalića. Monterra je stavila objekte za smeštaj radnika pod hipoteku radi obezbeđenja svojih kredita kod poslovnih banaka, što je bilo zabranjeno ugovorom o kupoprodaju Trudbenika. Usledilo je naređenje stanarima da se isele, zatim otkazi radnicima koji su naređenje odbili. Radnici su reagovali štrajkom i zahtevom za raskid kupoprodajnog ugovora, na šta je Kopčalić odgovorio otkazima, angažovanjem batinaša, isključenjem vode i struje.

Kopčalićeva uprava nad Trudbenikom odvela je preduzeće u stečaj 2011. godine. Iako je sud u međuvremenu pravosnažno utvrdio da je Monterra hipotekarnim opterećenjem Trudbenikove imovine prekršila ugovor o kupoprodaji, stečajni upravnik nije preduzeo nikakve mere da zaštiti imovinu Trudbenika, već je nastavio još žešći progon stanara objekata za smeštaj radnika kako bi isplatio Monterrine dugove prema bankama.

Skoro svi dosadašnji pokušaji raseljavanja Trudbenikovih objekata za smeštaj radnika u Krnjači, na Novom Beogradu i Konjarniku bili su neuspešni, zahvaljujući solidarnosti stanara, radnika Trudbenika i građana koji su se odazivali na apele za podršku. Ovo je verovatno jedan od razloga zašto je izvršitelj zapretio Vojimiru Lukoviću da će u slučaju otpora iseljenju 16. maja „proći kao u Savamali!“

Smatramo da država, koja je omogućila kršenje zakona i ugovora u privatizaciji Trudbenika, mora da zaustavi izbacivanje radničkih porodica na ulicu, i da je solidarnost sa progonjenim stanarima jedini način da nateramo državu da se ponaša odgovorno.

U Beogradu, 13. maja 2017. godine

Socijaldemokratska unija
Ko gradi grad
Udruženje radnika i prijatelja Tridbenika
Ne da(vi)mo Beograd
Jednakost
Marks 21
Levi samit Srbije

Stop izbacivanju porodice Havatmi na ulicu!

Slučaj prinudnog iseljenja porodice Havatmi predstavlja još jedan dramatičan primer izbcivanja na ulicu onih koji su postali žrtve nehumane prakse i samovolje privatnih izvršitelja.

Stan u kom žive penzionerka Branka Havatmi i njen sin sa invaliditetom, prodao je privatni izvršitelj Nenad Botorić. Branka Havatmi ne izbegava plaćanje duga, koji iznosi 6.500 evra. Prema njenim navodima, Botorić prethodno nije pokušao ni jedan od manje drastičnih načina naplate duga, niti je Branki dostavio odluku o prodaji stana i dao joj priliku da zaustavi postupak i plati dug na drugi način.Stan u opštini Stari grad površine 48 kvadratnih metara, na lokaciji gde se kvadrat stambenog prostora prodaje za više od 2.000 evra, prodat je za svega 16.000 evra. Sve to je užasna svakodnevnica sistema u kom pravičnost i humanost izvršenja zavise isključivo od ličnosti izvršitelja. Ukoliko je izvršitelj osoba bez savesti, ne postoje nikakve sistemske prepreke da takav čovek ne oduzme šta god poželi i uništi živote čak i jednoj penzionerki i njenom sinu sa invalidetetom.

Jedino što mu još može stati na put je solidarnost građana i građanki. Brankine komšije su već sprečile raniji pokušaj iseljenja, a najava narednog iseljenja, zakazanog za 4. maj, pobudilo veliku pažnju medija i građana na društvenim mrežama.

Trajno rešenje i sprečavanje daljeg nasilja nad najugroženijima moguće je samo ukoliko se stvari promene sistemski. Pre svega, nužno je zabraniti izvršenja duga nad jedinim krovom nad glavom kao i prinudna iseljenja po bilo kom osnovu iz jedinog stana kojeg dato domaćinstvo ima i može da priušti, po uzoru na procedure koje se primenjuju u Sloveniji. Takođe, izvršenja se moraju vratiti u nadležnost suda kako bi se štitio javni interes a ne privatna volja izvršitelja. Naglašavamo da je po obavezama koje proističu iz Međunarodnog pakta o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima, država dužna da obezbedi sistem u kom će se prinudna iseljenja sprovoditi samo kao poslednja opcija, uz puno poštovanje prava građana koji se iseljavaju, i apsolutnu  zabranu da posle iseljenja postanu beskućnici. Nažalost, svedoci smo da država, umesto pomoći najsiromašnijma, učestvuje u daljem produbljivanju njihovog siromaštva i narušavanju dostojanstva, stvarajući društvo nepravde i bede.

Napominjemo da je Branka Havatmi pokušala da se žali Komori javnih izvršitelja na Botorićevo nečovečno postupanje, i da je Komora u potpunosti stala iza svog člana, što nam jasno govori kakve će biti posledice ukoliko se propisi što hitnije ne promene, i ukoliko se u međuvremenu solidarni građani, komšije, prijatelji i svi koji se protive iživljavanju nad najslabijima ne mobilišu protiv nasilja i samovolje.

U Beogradu, 3. maja 2017. godine

 

Socijaldemokratska unija

Ministarstvo prostora

Ne da(vi)mo Beograd

Ko gradi grad

Yucom – Komitet pravnika za ljudska prava

Jednakost

Učitelj neznalica i njegovi komiteti

Udruženje radnika i prijatelja Trudbenika

Levi samit Srbije

Marks 21

Udruženi pokret slobodnih stanara, Niš

Grupa za konceptualnu politiku, Novi Sad

PRAXIS

Žene u crnom

Rekonstrukcija zenski fond

Kampanja: Dobrodošli u stambeni pakao!

Kampanja Dobrodošli u stambeni pakao / www.stambenipakao.rs,  koju KO GRADI GRAD vodi tokom decembra 2016. ima za cilj da se zajedno i pojedinačno zapitamo da li želimo da živimo u „stambenom paklu” ili ne.

Možda ste pomislili: šta je to „stambeni pakao”? Da li sam i ja u njemu?

Prema nedavno objavljenim statistikama preko 70% domaćinstava u Srbiji je veoma opterećeno troškovima stanovanja. Po tom kriterijumu nalazimo se na drugom mestu u Evropi. Tako da, bez obzira da li imate ili nemate svoj stan, velika je verovatnoća da ste i vi u ovom „paklu”.

Novi Zakon o stanovanju i održavanju zgrada, koji upravo ulazi u skupštinsku proceduru, neće promeniti ništa bitno. Naprotiv, stvari će se dodatno pogoršati. Uvode se novi namenti, kazne su drakonske, ukidaju se prava podstanara i dalje nema para za socijalno stanovanje…

Zašto se o „stambenom paklu” tako malo priča?

Kako nam je postalo normalno da razlika između plate i kvadrata bude tolika da možemo samo da sanjamo o kupovini stana?

Da, ako smo i uspeli da nekako kupimo stan, njegova otplata postane noćna mora, pitanje života ili smrti.

Da nas gazde po kratkom postupku izbacuju iz iznajmljenog stana, kad i kako im padne na pamet.

Da iz godine u godinu poskupljuju grejanje i struja, a plata ostaje ista, i da ne znamo kako ćemo platiti sledeći račun, ili otplatiti nagomilani dug.

Kako smo dopustili da naše komšije, znane i neznane, budu izbačene na ulicu i ostanu bez krova nad glavom?

Čak i da se najugroženiji prisilno iseljavaju iz socijalnih stanova, kojih u Beogradu ima veoma malo.

Kako nam je postalo normalno da se krov nad glavom tretira kao pitanje privilegije i luksuza, a ne kao osnovno ljudsko pravo?

Da li ste vi sa time zaista OK?

Sudeći po tome kako se poslednjih decenija vlast odnosila prema ovom važnom egzitencijalnom pitanju, zaista nema razloga da polažemo nadu u to da će država sama od sebe rešiti ove probleme, jer ova država u stanovima vidi samo zaradu i način da privuče krupni kapital. Kada vidimo kako država ulaže beskrajna finansijska i politička sredstva u projekate kao što je Beograd na vodi, gde stan košta 400.000 evra, situacija postaje mnogo očiglednija.

Kampanjom „Dobrodošli u stambeni pakao” želimo da pokažemo da većina građana Srbije, na ovaj ili onaj način, već sada živi u „stambenom paklu”. Ako zbog toga osećamo nezadovoljstvo ili bes, to je potpuno normalno. Jedino što ne treba da bude normalno je zapravo taj stambeni pakao. Želimo da svako od nas kaže sebi „Neću da živim u stambenom paklu!” i da to zatim kaže glasno, tako da svi čuju. Zato prvi korak treba da bude promena predstave o stanu i stanovanju, koji su „prirodno” prepušteni slobodnom tržištu, ka razmevanju stana kao doma na koji svako ima pravo.

Niko nije pojedinačno kriv za „stambeni pakao” u kome živi! I ništa se neće promeniti dok se odlučno ne suprotstavimo ideji da je stan luksuz, a ne pravo.

 

KO GRADI GRAD je pre četiri godine otvorio temu zajedničkog delovanja građana na polju stanovanja. Razvili smo koncept kolektivnog, zadružno organizovanog, pristupačnog i neprofitnog stanovanja pod nazivom Pametnija zgrada. Kako bi se napravio ovakav pomak potrebno je razmišljati o stanovanju izvan okvira koji nam se svakodnevno nameće.

 

Iz tog razloga smo u toku poslednjih godinu dana radili i na povezivanjem među organizacijama i inicijativama građana koje prepoznaju temu pristupačnog i dostojnog stanovanja kao društveno bitnu i vrednu (samo)organizovanja. Zajednički smo radili na tri kruga komentara i reakcija na Predlog zakona o stanovanju i održavanju zgrada. Zajednički se zalažemo za povlačenje ovog zakona iz procedure i uspostavljanje uspostvljanje široke javne debate o problemima stanovanja u Srbiji.

Predlog zakona o stanovanju i održavanju zgrada i dalje neprihvatljiv

Jedanaest organizacija i inicijativa iz Beograda, Niša, Novog Sada i Zrenjanina zahteva povlačenje novog Predloga Zakona o stanovanju i održavanju zgrada iz skupštinske procedure i uspostvljanje široke javne debate o problemima stanovanja u Srbiji.

Tim povodom u petak 2. decembra, organizovali smo konferenciju za štampu, na kojoj smo opširnije govorili o problemima stanovanja koje ovaj Predlog zakona ne rešava.

Podesćamo vas da je ovo treći put da u ovom sastavu reagujemo na tekst budućeg zakona. Pre godinu dana, u toku javne rasprave, poslali smo i naše amandmane na Nacrt zakona a u februaru ove godine komentar na Predlog zakona koji je usvojila Vlada u prethodnom sastavu. Najnovija verzija Predloga i dalje ignoriše ključni problem stanovanja a to je njegova nepristupačnost. Sve dok se to ne promeni, stambena situacija građana se moze jedino pogoršavati.

 konferencija-novinari

Na konferenciji su govorili: Marko Aksentijević, Ko gradi grad; Ivan Zlatić, Učitelj neznalica i njegovi komiteti; Ognjen Đukić, Pro Bono; Danilo Ćurčić, Komitet pravnika za ljudska prava – YUCOM; Marko Vasiljević, Regionalni centar za manjine; Stana Krstić, Udruženje radnika i prijatelja Trudbenika; Ljubinka Pejčić, predsednica skupštine stanara Nedeljka Čabrinovića 62; Zoran Gajić, Grupa za konceptualnu politiku.

SAOPŠTENJE O NOVOM PREDLOGU ZAKONA O STANOVANJU I ODRŽAVANJU ZGRADA

Ključni problem stanovanja i održavanja zgrada u Srbiji su previsoki troškovi. Po nedostupnosti troškova stanovanja za svoje građane, naša zemlja je drugo najgore mesto za život u Evropi. Novi Zakon o stanovanju i održavanju zgrada neće rešiti ni jedno pitanje preskupog stanovanja. Naprotiv, siromašni vlasnici i stanari su proglašeni neodgovornim i nesposobnim, nameću nam se novi izdaci za održavanje, a u rešavanju stambenog pitanja i dalje ćemo biti prepušteni sami sebi, podstanarstvu i bankarskim kreditima pod predatorskim uslovima.

Istovremeno dok izbegava da koncipira bilo kakvu politiku državne stanogradnje i podrške siromašnim vlasnicima stanova, Vlada je veoma kreativna u smišljanju i uterivanju novih nameta, i u osvajanju novih prostora za partijsko zapošljavanje. Da bi mogla efikasnije da kažnjava građane zato što nemaju novca, održavanje zgrada se proglašava javnim interesom i uvode se upravnici zgrada koje sami moramo da plaćamo. Budući da je posao upravnika između ostalog i da vodi evidenciju podstanara, kako bi država mogla da naplaćuje poreze od stanodavaca, nameće se pitanje zašto država sama ne plaća upravnike, koji će raditi za nju, a ne za stanare?

Uterivanje poreza stanodavcima neminovno će dovesti do povećanja cene zakupa, i to je jedini efekat koji će Zakon imati na položaj podstanara. Dalje deregulisanje ove oblasti, to jest izbegavanje da se zaštita (pod)stanara uključi u „javni interes”, samo će još više učvrstiti potpunu obespravljenost građana koji na ovaj način sebi obezbeđuju krov nad glavom.

Procedura prilikom iseljavanja i dalje ne obezbeđuje minimum standarda garantovanih međunarodnim konvencijama, i odnosi se samo na građane koje iseljavaju opštine po osnovu „javnog interesa“, a ne i na one koji se iseljavaju po osnovu bankarskih hipoteka, vlasničkih sporova i drugih razloga. A najnovija verzija Predloga, koju je Vlada usvojila predviđa da nužni smeštaj za porodice koje se raseljavaju nije obaveza opštine koja sprovodi iseljenje, već one na kojoj su raseljeni građani prijavljeni. Nema nikakvog razloga da se poslovi iseljenja i obezbeđivanja nužnog smeštaja na ovaj način odvajaju. Dovoljno je samo zapitati se koja opština će biti nadležna da obezbedi nužni smeštaj kada se sledeći put budu raseljavali ljudi sa formalnim prebivalištem na Kosovu.

Pokušaj proaktivne stambene politike, definisan kroz odredbe Predloga o „stambenoj pordšci”, ponovo će ostati mrtvo slovo na papiru. Definisane prioritete i standarde ne prate neophodni finansijski i implementacioni mehanizmi. Tako se politika javnog stanovanja i podrške rešavanju stambenih problema građana i dalje prepušta malobrojnim (i svojim obimom zanemarljivim) projektima međunarodnih donatora. Drugim rečima, stambene politike i nema.

A za razliku od prošlogodišnjeg nacrta, ovog puta nema ni formalne javne rasprave o predloženim rešenjima, već se zakon šalje Skupštini na usvajanje po hitnom postupku. Budući da se radi o sistemskom zakonu kojim se uređuje jedno od elementarnih prava i potreba svakog građanina, javna rasprava bi morala biti znatno šira od okvira koji je predviđen Poslovnikom Vlade.

Zbog svega navedenog ovaj Predlog zakona o stanovanju mora biti odbačen u potpunosti, a novi donet u širokom javnom dijalogu. Stambena politika koja zaista želi da popravi uslove stanovanja građana mora da uzme u obzir materijalnu situaciju u kojoj se oni nalaze a ne svojim rešenjima da je pogoršava.

30. novembar 2016. godine

Potpisnici:

Ko gradi grad, Beograd

Učitelj neznalica i njegovi komiteti, Beograd

Pro Bono, Beograd

Komitet pravnika za ljudska prava – YUCOM

Udruženi pokret slobodnih stanara, Niš

Centar_kuda.org, Novi Sad

Grupa za konceptualnu politiku, Novi Sad

Regionalni centar za manjine, Beograd

Ministarstvo prostora, Beograd

Udruženje radnika i prijatelja Trudbenika, Beograd

Udruženje Ravnopravnost, Zrenjanin

Borba za pravo na stanovanje u Španiji: Da, može se!

Petak, 14. oktobar 2016. u 18h
Kulturni centar Rex, Jevrejska 16, Beograd

Ko gradi grad vas poziva na prezentaciju i razgovor sa Havierom Arizmendi Ruizom, aktivistom Platforme za osobe pogođene hipotekama (PAH) iz Španije.

Za sedam godina postojanja, Platforma PAH je postala najaktivnija i najrazgranatija organizacija nakon ‘španskog proleća’ 2011. godine. Ovaj pokret za pravo na stanovanje dosad je sprečio preko 2000 prinudnih iseljenja širom Španije. Pritom ih nije tek privremeno zaustavio, već su zahvaljujući javnim pritiscima i pregovorima aktivista i dužnika s bankama trajno ukinute pretnje gubitkom stana i prinudnim iseljenjem. Pored zaustavljanja deložacija, javnih akcija i pregovora oko pojedinačnih slučajeva, PAH aktivno predlaže izmene zakona, a putem direktnih akcija smestili su oko dodatnih dve i po hiljade porodica u prazne stanove u vlasništvu banaka i sa bankama ispregovarali socijalnu rentu koju zagovaraju i pravnim putem.

PAH se pokazao kao emancipatorska platforma, sposobna da uključi mase ljudi i promeni dominantni diskurs koji je krivicu svaljivao na dužnike i preusmeri krivicu na prave adrese – banke i državu. Ujedno, kroz kolektivno organizovanje inicijativa je ponudila alternativu depresiji u koju su mnogi zapali, a rešavanje stambenog pitanja prestalo je biti čisto individualni problem i odgovornost. Platforma PAH se tako pokazala kao uspešan politički akter na jedan nov i inspirativan način. Ada Kolau, jedan od osnivača PAH, danas je gradonačelnica Baselone.


Havier (Javier) Arizmendi Ruiz, živi u Valensiji, poreklom je iz Meksika, poljoprivredni je inženjer. Platformi PAH se priključio 2011. kao potencijalni kreditni dužnik, od 2013. je deo njihove Internacionalne komisije.

Prezentacija će biti održana na engleskom jeziku, u diskusiji ćemo se koristiti engleskim i srprskim jezikom. U najavi su korišćeni delovi teksta Da može se! Jelene Miloš i Ive Marčetić za portal Novosti.

Ekonomija na zajednički pogon, 2. deo – valute zajednica

Ove godine KO GRAD GRAD organizuje seriju predavanja i radionica pod nazivom Ekonomija na zajednički pogon, koje se bave iznalaženjem primenljivih modela zajedničke ekonomije, relevantnim za naše prilike, sa fokusom na stanovanje. Od 2. do 4. juna, u okviru drugog dela programa, sa internacionalnim gostima Metju Slejterom i Bret Skotom, diskutovaćemo o komplementarnim valutama, koje imaju za cilj da zaštite ili stimulišu određenu lokalnu ekonomiju. Na samim je zajednicama da prepoznaju i odluče šta bi bili “sastojci”, od kojih bi gradili svoj komplementarni valutni sistem. Pozivamo vas da nam se priključite kako bi smo istraživali kako alternativne valute mogu biti korišćene od strane zajednica u Srbiji.


Metju Slejter: Anarhistička istorija novca

četvrtak 2. juni, 18.00, predavanje, jezik engleski, sa prevodom na srpski
Kulturni centar Rex, Jevrejska 16

Matej Slejter će govoriti o tome kako vladajuće elite, kroz monopol na stvaranje novca, dovode u zabludu, kontrolišu i kradu narod. (jezik engleski, sa prevodom na srpski)

Metju Slejter (Matthew Slater/@matslats) radi na open source softveru za valute zajednica i putuje svetom kako bi dao podršku komplementarnim valutama. Njegov nedavni članak pod nazivom Konflikt je u srcu modernog novca, propagira da je novac potrebno odvojiti od njegove uloge skladištenja vrednosti, kako bi postao pozitivna snaga za društvene promene. Mat veruje u “radikalno davanje”: “Moramo da se otarasimo naših besmislenih opsesija i neproduktivnih poslova i počnemo da radimo sa našim komšijama,” kaže on.


Bret Skot: Avanture u alternativnom finansiranju

petak, 3. juni, 19.00, predavanje, jezik engleski
Impact Hub, Makedonska 21

Bret Skot istražuje kako ljudi širom sveta stvaraju nove pristupe hakovanja budućnosti novca.

Bret Skot (Brett Scott/@suitpossum) je finansijski aktivista i autor knjige Heretički vodič za globalne finansije: hakovanje budućnosti novca. Bret sugeriše da je naša percepcija ekonomije zasnovana na “veoma pogrešnim pričama o poreklu novca i bankarstva”, ali da finansijski sistem možemo omesti stvaranjem relevantnih, alternativnih oblika novca. Njegov Heretički vodič “čitaocima pomaže da razviju raznovrsne, uradi sam alate za avanturu u gerilskom finansiranju i aktvističkom preduzetništvu”.


Ekonomija na zajednički pogon – valute zajednica

petak, 3. i subota, 4. juni, radionica, program je većinom na engleskom jeziku
Kulturni centar Rex, Jevrejska 16

Radionicu će voditi Metju Slejter, Bret Skot i KO GRADI GRAD tim, a možete se priključiti i samo jedan od dva dana.

petak, 3. juni, 12.00 – 17.00
Prvi dan radionice, diskutovaćemo o alternativnim valutama, polazeći od Metjuovog i Bretovog inputa o principima i praksi komplementarnih valuta, kao i o različitim opcijama dostupnim u svetu valuta. Pokušaćemo da uspostavimo zajedničko razumevanje novca i bankarstva, razmotrićemo na koji način postojeći novac i bankarski sistem (loše) služe ljudima u Srbiji, i govoriti o tome šta želimo da vidimo u budućnosti.

subota, 4, juni, 12.00 – 17.00
Drugi dan radionice razgovaraćemo o specifičnostima koje bi alternativne valute mogle da imaju u Srbiji, posebno u vezi sa idejom “ekonomije zajednice” koju razvija KO GRADI GRAD. Skiciraćemo kako bi takva valuta mogla da se pokrene i održi, u početku u Beogradu, i kako bi se uklopila u širu ideju stambenih zadruga koje uzimaju pod kontrolu svoje finansije.

ilustracija: Livia Lima, Alternative Currencies instalacija

1 3 4 5 6 7 11