Ode nam Hajn…

Drugari,

Za one koji su ga upoznali, upravo smo saznali da nam nema više Hajna. Našli su ga juče, umro je u snu kod kuće – posle neke dobre žurke u Amsterdamu prethodnih dana. U septembaru je trebao da nam se priključi na radionicama Pametnije zgrade… Karta kupljena, sve dogovoreno.
Neko je okačio ovi sličicu na Facebook, Hajn de Han u njegovom brodiću – “šta li radi u ovom mitskom pejzažu”?

Intervju u City magazinu

Objavljeno u City magazinu #131, april 2015, Beograd, interviju vodila Ljubica Slavković.

 

PAMETNIJA ZGRADA: svi za stan, stan za sve

Problem nedostupnog stana na tržištu podstaklo je platformu KO GRADI GRAD na promišljanje na koji način je moguća izgradnja stanova koji bi većini bili pristupačni. Pametnija zgrada je kolektivni projekat, nastao sa idejom rešavanja ovog, jednog od osnovnih egzistencijalnih pitanja u našem društvu. O projektu smo razgovarali sa arhitektom Anom Džokić.

[…] O čemu je reč, odakle je došla inspiracija i ideja za ovakav projekat?

Od 2010. kada smo pokrenuli platformu KO GRADI GRAD bavimo se ulogom nas građana u razvoju Beograda i gradova u Srbiji. Počeli smo od mapiranja tema i problema sa kojima se susrećemo, a zatim i grupa koje se aktivno uključuju u razvoj grada. Kroz taj proces smo došli do zaključka da iako je pristupačno stanovanje jedan od osnovnih nerešenih izazova za našu i mlađe generacija, skoro niko se ne usuđuje da se njime bavi. Zato smo rešili da pokrenemo projekat pod nazivom Pametnija zgrada. U ostatku Evrope poslednjih godina co-housing i stambene zadruge imaju sve više pristalica. Brojni su primeri ljudi koji su se okupili kako bi stvorili zajednicu u kojoj će živeti i raditi, i tako definisali kako ta zajednica izgleda u društvenom i prostornom smislu.

Naša, beogradska situacija i početak projekta su ipak drugačiji. Za razliku od većine zapadno evropskih gradova, gde i dalje postoji socijano stanovanje koje podrazumeva povlašćeno rentiranje (npr. u Holadiji oko 30% ukopunog stambenog fonda) – u današnjoj Srbiji 97% stanova je u privatnom vlasništvu. Promenom stambene politike početkom 1990-ih, munjevitom privatizacijom društvenih stanova i ukidanjem stambenih fondova, naše društvo je ostalo bez ikakve alternative preskupim stanovima koji se prodaju na tržištu. To čak uključuje i stanove koje gradi država, na svom zemljuštu, a prodaje ih samo za delić cene niže od onih koje grade privatni investitori. Pametnija zgrada je nastala iz potrebe da se pronađe model stanovanja koji iskače iz okvira rešavanja stambenog pitanja “svako za sebe”.

Razvoj projekta, uključivanja ljudi?

03a-IMG_6723Započli smo pre dve godine sa oglasom: “Da li vas interesuje izgradnja solidnog stana negde u Beogradu po ceni od 300-400-500 €/m2? Nemoguće? Za većinu Beograđana, dolazak do stana po ovakvoj ceni je jedina razumna opcija – koja ne podrazumeva zaduživanje neotplativim kreditima, stanovanje u nemogućim uslovima ili čekanje na seobu rodbine na selo ili onaj svet.” Ovaj poziv odslikava situaciju oko 140.000 podstanara, ogromnog broja mladih (pa i onih u četrdesetima) koji nisu u mogućnosti da se osamostale, kao i onih koji žive u uslovima koji ne zadovoljavaju osnovne kriterijume stambene namene.

Polazeći od stava da je dostupno stanovanje jedan od osnovnih životnih uslova koje društvo treba da ponudi svojim građanima, a pomenute cene za većinu Beograđana jedine realne, pozvali smo ljude koji su zainteresovani ili spremni da se zajedno upuste u planiranje, investiranje i izgradnju. U projekat je uključeno tridesetak ljudi različitih profila, sa različitim motivacijama, prvenstveno egzistencijalnim i profesionalnim, ali nas sve objedinjuje motiv stvaranja modela koji će rešavati stambeno pitanje kroz saradnju i solidarnost – na pametniji način. Taj “pametniji” način uključuje kolektivno planiranje, odgovorno investiranje (ne samo individualnih raspoloživih finansijskih resursa, već i vremena, znanja, radnih sposobnosti) i inteligentnu gradnju. Kada ovaj model bude zreo za realizaciju ideja je da se u njega uključi veći broj građana.

Opis rada, kako izgleda kolektivno planiranje, investiranje i izgradnja?

Pametnija zgrada radi kroz format “radnih stolova” koji se održavaju u Kluturnom centru Rex. Kroz ove skupove, zajedno sa ekspertima kao što su pravnici i arhitekte, došli smo do zaključka da su za ovaj poduhvat stanogradnje najprikladniji pravni i organizacioni principi stambene zadruge. Stambene zadruge su u Srbiji bile prisutne u različitim istorijskim trenucima, ali su u poslednjih dvadesetak godina “skliznule” u tržišne vode. Pametnija zgrada radi na novom osmišljavanju zadruge za 21. vek – kroz preispitivanje sistema vlasništva i profita. Na primer, jedna od ideja je prebacivanje vlasništva stanova na stambenu zadrugu, čime bi zadrugari stan rentirali po pristupačnim cenama određenim na skupštini. Kako bi se isključila mogućnost špekulacije, rast cene stanova bi bio ograničen, jednom kada je stan završen. A ukoliko bi neko želeo da se odseli, mogao bi da proda “svoj” stan po ceni investicije u gradnju. Na taj način bi stanovi ostali pristupačni za sve buduće zadrugare.

Dokle se stiglo sa projektom?

Ove godine smo sa projektom “Nova moba za ovo doba” bili jedni od tri ravnopravna pobednika na arhitektonskom konkursu MILD home (modularno, inteligentno, niskobudžetno, uradi sam, energetski efikasno stanovanje) koji je organizovala Opština Savski venac. Ovaj konkurs nam je poslužio kao katalizator da našim idejama damo i prostornu dimenziju. Projekat kreće od pristupačne cene, odnosno ulaganja, koja bi iznosila samo 15% prosečnog prihoda domaćinstva, od 80 evra mesečno za stan i komunalije, tokom perioda od 30 godina, a za stan od 40-ak kvadrata.

Takođe je moguće i jednokratno plaćanje, ali i delimično ulaganje kroz rad, gde bi mesec dana rada (npr. fizičkog, inženjerskog ili pravničkog) moglo da odgovara otplati jednog kvardata. Ciljana struktura stanara uključuje ljude različitih platežnih mogućnosti, društvenog porekla, kao i one koji žele da eksperimentišu sa drugačijim, kolektivnim oblicima stanovanja. Projekat je zasnovan na visokoj energetskoj efikasnosti (tako je jedino moguće ostvariti finansijski prostor za ulaganje u gradnju, umesto u račun za grejanje) i uradimo-zajedno principima. U tom smislu bavimo se i iznalaženjem sistema gradnje (npr. nosećih zidnih panela od drveta ispunjenih baliranom slamom) koji bi postao i proizvodni program naselja, ali i edukativna jedinica za širenje ovakvog pristupa gradnji. Osim stanova predviđamo i zajedničke prostore (soba za goste, zajedničke radne prostore, restoran ili društveni centar), koji čine oko 250 kvadrata po zgradi od četrdesetak stanova.

Pametnija zgrada prezentovala je svoj rad nedavno na URBANIZE! festivalu u Beču. Kako možete da ga uporedite sa bečkim projektima, koje su sličnosti i razlike.

Ostali projekti koji su u Beču predstavljeni u okviru programa “Izgradnja slidarnosti” su realizovani, dok je naš je u nastajanju. Stambena zgrada i zadruga Wohnprojekt Wien, završena je početkom ove godine. Programski (po vrstama zajedničkih prostora) kao i po broju stambenih jedinica (40 u zgradi) ima dosta sličnosti sa našim pristupom, dok su razlike u “luksuznosti” očigledne – od korišćenih materijala do veličine stanova, kao i po strukturi cena. Drugi bečki projekat, VinziRast – middle, se bavi kombinovanim stanovanjem studenata i beskućnika, i jedan je od privih projekata ove vrste u svetu. Veoma inspirativan, sa spoljnim, filantropskim modelom finansiranja. Osnovna razlika između ovih projekata i Pametnije zgrade je taj što oni nastaju u kontekstu već postojeće pravne i finansijske strukture za ovakvu vrstu stanovanja, dok smo mi u sitaciji gde je “točak” potrebno izumeti skoro iz početka. Što je za nas veliki izazov, ali i uzbudljivi deo ovog procesa.

Budućnost i ponavljivost ovakve inicijative, može li ona postati praksa?

Trenutno je najbitnije pronaći lokaciju za realizaciju prve zgrade. Tako da se bavimo nizom tema, što tehničkih, što zakonskih i proceduralnih. Pred nama su dva puta, jedan je onaj za koji je potrebno da neka od beogradskih opština, Grad ili država prepoznaju značaj ovakvog modela stanogradnje i zemljište ponude na upotrebu pod veoma povoljnim uslovima ili bez nadoknade, a drugi je onaj gde se zemljište po niskoj ceni nalazi kroz direktonu saradnju ili kupovinu od pojedinaca. Osim toga, bitno je obezbediti uslove da se početni kapital, kojim se finansira zadružna gradnja, ostvari na nekomercijalnoj (nisko-kamatnoj) osnovi. Zato smo pre dve nedelje oragnizvali radni sto, sa Goranom Jerasom iz hrvatske etičke banke u osnivanju, o sličnim načinima finansiranja u drugim sredinama koji mogu biti primenjljivi kod nas. Time smo korak bliže realizaciji projekta!

Banka koju posedujemo, a ne banka koja poseduje nas

ilustracija: WikipediaKO GRADI GRAD vas poziva u subotu 8. novembra u 19 časova u Kulturni centar REX (Jevrejska 16) na predstavljanje ebanke iz Hrvatske, prve etičke banke u regionu. U trenutku kada Vlada Srbije pregovara sa američkom multinacionalnom investicionom bankom “Goldman Saks” (koja je profitirala 4 milijarde dolara kladeći se 2007. na kolaps kreditnog tržišta) da u Srbiji osnuje fond za rizične stambene kredite, postavljamo pitanje: da li su potpuno drugačiji oblici bankarstva mogući. Primer ebanke pokazuje da je način rada banke nešto u čemu možemo učestvovati. O tome kako će funkcionisati banka koja pravi pomak u vlasničkoj strukturi i upravljanju, u kojoj “klijenti” postaju suvlasnici i zajednički odlučuju o načinima investiranja i pravilima rada, govoriće Goran Jeras, jedan od pokretača ebanke.

ebanka je transparentna, demokratska, solidarna organizacija koja svojim članovima osigurava najpovoljnije uslove finansiranja, kontinuiranu savetodavnu podršku u poslovanju, kao i aktivno smanjivanje rizika povezivanjem u ekonomske celine. ebanka je etička razvojna banka u vlasništvu svojih klijenata koja doprinosi poboljšanju kvaliteta života ljudi. Kroz ulaganje više od 400 članova (građana, preduzeća, udruženja, zadruga, gradova, opština i sindikata), ebanka je u međuvremenu sakupila 7.500.000 evra početnog kapitala, i očekuje se da će do sredine 2015. ući u hrvatski svet finasija.

Pridružite nam se da saznamo zašto je bolje je da mi posedujemo banku, nego da banka poseduje nas!

Izveštaj: NE DA(VI)MO BEOGRAD

Foto: Miloš StošićU utorak 22. jula održana je javna sednica Komisije za planove o Nacrtu Izmena i dopuna Generalnog plana Beograda 2021. na koji je 21 institucija i 238 građana podnelo preko 1200 pisanih primedbi. Najveći broj ovih primedbi je zajednički sastavilo stotinjak stručnjaka i građana na radnom stolu u Kulturnom centru REX, 4. jula.

Ono što je jasno i letimičnim pogledom na ove izmene je da se one donose kako bi se omogućila realizacija projekta “Beograd na vodi”, odnosno kako bi se ugodilo interesima krupnog kapitala. Tako se bez ikakvog (zakonskog i stručnog) utemeljenja brišu i menjaju odredbe Generalnog plana iako se ništa drugo, osim pojavljivanja potencijalnog investitora, nije promenilo u uslovima koji su odredili njegov originalni sadržaj.

Pred samu sednicu, građani su se okupili ispred zgrade Gradske uprave u čijem suterenu se održavala sednica i isticanjem transparenata “Stop investitorskom urbanizmu” i pesmom “Beograde, Beograde” uz vođstvo hora Horkestar započeli dugu borbu za zaštitu javnog interesa. Zbog velikog broja zainteresovanih i male sale, svi koji su želeli nisu mogli da uđu u salu (iako je to jedinstvena prilika da se javna sednica čuje pošto je njeno snimanje zabranjeno).

Posle inicijalnog pozivanja na Poslovnik Komisije za planove sa obe strane stola, krenulo je čitanje primedbi i odgovora od strane obrađivača plana, Urbanističkog zavoda Beograda a podnosioci primedbi su mogli da daju dodatno obrazloženje. Na osnovu svega toga, Komisija za planove treba da definiše konačan oblik Izmena i dopuna Generalnog plana na zatvorenoj sednici. Ipak, brzo je postalo jasno da su odgovori obrađivača tipski i šturi, da ne uzimaju u obzir predočenu argumentaciju, a često ni elementarne osnove logike.

Foto: Miloš StošićTo je izazvalo negodovanje prisutnih i poziv da se omogući ozbiljnija rasprava o predmetu javne sednice. U svojim obraćanjima, građani pozivaju na stručnost, političku i etičku odgovornost, buduće generacije, neutemljenost izmena Generalnog plana, neopravdanost projekta Beograd na vodi i načina na koji se nameće. U prvih dva sata, atmosfera je burna sa puno aplauza i dobacivanja a predsedavajući (inače zamenik predsednika Komisije za planove), uz sitne intervencije, dopušta svakome da govori iako je struktura “primedbe i tipski odgovori” zadržana. Sednici je prisustvovao i Gradski arhitekta, koji je i predsednik Komisije, ali nije govorio (samo je na insistiranje prisutnih da bi po Poslovniku on trebao da vodi sednicu, rekao da je ipak nov i da ne bi)

Tipski odgovori koje smo dobili su sledeći:

Najčešći odgovor je bio da “primedba nije osnovana”, odnosno da Urbanistički zavod ne može na nju da odgovori. Ovo se dešavalo u dva slučaja: kada se primedba odnosila na deo plana koji nije bio predmet izmena i dopuna (regulisanje određenih parcela, restitucija, visina mostova i sl.) i kada je dovođen u pitanje pravni osnov za same Izmene i dopune Generalnog plana. I mada Urbanistički zavod zaista nije nadležan da ulazi u pravni osnov za izradu plana, ostaje pitanje ko jeste (odluku je donelo Privremeno veće koje više ne postoji) i zašto, pored velikog broja primedbi na ovu temu, Komisija nije našla za shodno da pozove nekoga ko može da odgovori na same primedbe.

Sledeći na listi najčešćih odgovora je bio onaj koji se odnosio na brisanje stavova u poglavlju “Savski amfiteatar, Prokop.” Bez obzira da li se primedba bavila konkursom, železničkom infrastrukturom, vizurama, saobraćajnicama, proporcijama javnih površina ili objektima javne namene i bez obzira na argumenntaciju, odgovor je uvek bio da se stavovi brišu zbog “detaljno prejudiciranih rešenja vezanih za buduću namenu prostora” kao da ideja planiranja nije da se nešto prejudicira i kao da stavovi koji se brišu tu nisu originalno dospeli na osnovu nekih, i dalje važećih, uslova i normi.

Primedba o uvođenju mogućnosti da se postojanje Železničke stanice Beograd i četiri koloseka može planom nižeg reda “promeniti ili ukinuti” je delimično usvojena tako što se izbacila reč “ukinuti” ali ne i problem da plan nižeg reda, suprotno zakonu i logici planiranja može da menja ono što je definisano višim planskim dokumentom.

Foto: Miloš StošićPrimedbe na prepuštanje izgradnje visokih objekata parcijalnoj analizi i arbitraži Komisije za planove nisu uvažene (osim dodavanjem kriterijuma koji bi trebalo da meri “doprinos zaštiti vizura i kultuno istorijski značaj”) obrazloženjem da je i ranije bilo moguće graditi visoke objekte na teritoriji celog grada a da se ovim to polje samo preciznije reguliše (što je posebno zabavan argument u svetlu toga da je Studija o visokim objektima ukinuta istog dana kada se pristupilo izmenama Generalnog plana).

Primedbe u vezi omogućavanja preparcelizacije za parcele na kojima su predviđeni ili postoje objekti javne namene, spomenici kulture i drugi objekti od javnog interesa su delimično usvojene tako da saglasnost za preparcelizaciju, u slučaju kad je reč o parcelama na kojima su spomenici kulture, daje Zavod za zaštitu spomenika kulture. Ostale parcela sa javnom namenom su prepuštene slobodnom usitnjavanju.

Na sve (osim jedne) primedbe koje su se odnosile na ukidanje obaveze međunarodnog konkursa za Savski amfiteatar kao celinu i na uvođenje mogućnosti da se obaveza konkursa izbegne odlukom Vlade odgovoreno je cinično da se time “ne isključuje mogućnost raspisivanja konkursa za te lokacije.” Apsurdnost ovakvog stava ilustrovana je analogijom sa ukidanjem obaveze pravičnog suđenja i branjenjem takve odluke time da je ostavljena mogućnost da do istog ipak dođe.

Izuzetak u odgovorima koji su se odnosili na konkurs došao je na primedbu da “Vlada Republike Srbije nema nadležnost da proglašava lokacije od značaja za Republiku Srbiju” na koju je Urbanistički zavod rekao da “nema ingerencije da procenjuje nadležnosti Vlade.” Izvlačanjem logičkih konsekvenci iz ovog stava, jasno je da Urbanistički zavod onda takvu odredbu nije ni mogao da stavi u plan koji potpisuje. Pitanje je samo da li Komisija za planove misli da ima ingerencije da proširuje nadležnosti Vlade.

Foto: Miloš StošićSednica je trajala preko 6 sati, ljudi su se vremenom osipali, članovi Komisije izlazili iz svoje uloge i pozivali prisutne da razumeju situaciju i da uvaže da onaj ko ima novac “ima pravo da postavi šahovsku tablu.” Vremenom govori postaju više politički i emotivno nabijeni ali ne manjka ni stručnih obrazlaganja ali i poneko čitanje poezije.

Nema mnogo izgleda da je Komisija za planove na zatvorenoj sednici u četvrtak 24. jula zauzela drugačiji stav od onoga koji je dao Urbanistički zavod. To sugeriše i insistiranje da predstavnica Društva arhitekata Beograda ne bude prisutna na ovom delu sednice, iako po Poslovniku na to ima pravo. I mada se čini da je svaki pokušaj odbrane javnog interesa u datim okolnostima osuđen na neuspeh, građani su velikim brojem primedbi i prisustvom na javnoj sednici pokazali da se ne mire sa takvom situacijom.

Možda je protivnik jači a borba duga i teška ali mi smo ti koji će živeti sa posledicama. Pred nama je još puno proceduralnih, pravnih i simboličkih instanci u kojima trebamo da reagujemo. Pored nas je još puno sugrađana koje treba ohrabriti da se uključe odbrani zajedničkih interesa. Beograd nema nikog drugog osim nas samih!

HITNA AKCIJA: podnesimo primedbe na izmene Generalnog plana Beograda

Slavimo-Beograd-webJavni uvid u Nacrt izmena i dopuna Generalnog plana Beograda, ulazi u finalnu fazu! Planirane izmene se uglavnom donose kako bi se omogućila realizacija projekta “BEOGRAD NA VODI” i predviđaju da se rešavanje ovog područja može izvesti izolovano od druge obale Save i bez međunarodnog konkursa. Pored ovoga ukida se i ograničenje spratnosti, kao i obavezna proporcija javnih površina na ovom području, a omogućava se i brisanje železničke stanice Beograd bez obaveze da se izgradi sva potrebna infrastruktura koja bi je zamenila.

Na inicijativu “Ko gradi grada” i “Ministarstva prostora”, dva kolektiva koja se bave mogućnostima uključivanja građana u urbani razvoj, stotinak eksperata i građana zajednički je sastavilo 15 primedbi na planirana rešenja (Primedbe se nalaze na kraju teksta). Odaberite one za koje smatrate da odražavaju vaše mišljenje i podnestite ih! Takođe, pozovite prijatelje, poznanike, rođake i prolaznike da iskažu svoje nezadovoljstvo predloženim izmenama.

Važno!!!
Pimedbe se podnose na šalteru Sekretarijata za urbanizam i građevinske poslove u Ulici 27. marta 43-45, najkasnije do 9. jula 2014. godine u 15:30 časova.
Primedbe slobodno možete prepravljati i dopunjavati.
Podnošenje prijava ne mora biti lično.
Primedbe se mogu poslati i poštom.
Podnošenje prijava nije moguće elektronskim putem.
Samo podnošenjem primedbi obezbeđujete mogućnost i da govorite na javnoj sednici Komisije za planove koja je zakazana za 22. jul u 13 časova.

Praktično!!!

Ukoliko nemate mogućnosti da odštampate primedbu ili su vam potrebne dodatne konsultacije, vrata Ministarstva prostora (Đušina 34) i Kulturnog centra Rex (Jevrejska 16) su otvorena u utorak, 8. jula od 12 do 18 časova.
Kolektivno podnošenje prijava održaće se u sredu, 9. jula u 13 časova, okupljanje je ispred Sekretarijata za urbanizam i građevinske poslove, adresa: Ulica 27. marta 43-45.

Primedbe:

Primedbe na (mogućnost) ukidanja železničke stanice Beograd:

Primedba 1
Primedba 6

Primedbe na ukidanje konkursa za Savski amfiteatar, zajedničkog tretmana obe obale Save i obaveze od oko 50% javnih površina:
Primedba 2
Primedba 3
Primedba 4
Primedba 5

Primedbe na ukidanje zaštite vizura i urbanog identiteta Savskog amfiteatra
Primedba 7
Primedba 8

Primedba na ukidanje definisane lokacije za sadržaje javne namene
Primedba 9

Primedba na omogućavanje preparcelacije parcela na kojima se nalaze javni objekti, spomenici kulture itd.
Primedba 10

Primedbe na mogućnost ukidanja konkursa kada Vlada proglasi neku oblast za lokaciju od značaja
Primedba 11
Primedba 12
Primedba 13

Primedba na uvođenje parcijalne arbitraže za izgradnju visokih objekata

Primedba 14


Primedba na povod i cilj donošenja izmena Generalnog plana
Primedba 15

Predavanje i razgovor: Izgradnja Madridske komune: trgovi, zajednička dobra i institucije

Kulturni centar Rex
nedelja, 08. jun 2014, 12:00 – 14:00

KO GRADI GRAD vas poziva na nedeljno matine predavanje i razgovor sa Anom Mendez de Andes iz Madrida, pod nazivom “Izgradnja Madridske komune: trgovi, zajednička dobra i institucije”.

Fotografije: @OlmoCalvo i @r2hox, Creative Commons Attribution - Share AlikeOd kad je #španskarevolucija otpočela protestima na trgu Puerta del Sol, politička izgradnja onoga što se naziva “komuna” Madrid, odvijala se kroz različita zastupništava i sredstava, počevši od trgova i lokalnih skupština ustanovljenih 15. maja 2011. do nedavnih biračkih inicijativa koje su učestvovale na izborima za Evropski parlament, održanim 25. maja 2014. Kolektivni i kooperativni odgovori na privatizaciju i finansijalizaciju struktura koje su do sada garantovale društvenu reprodukciju, kao što su stanovanje, zdravstvo, obrazovanje, javni prostori, mogu se shvatiti kao inicijalno oblikovanje institucija zajedničkih dobara nastalih kroz artikulaciju borbi protiv tretmana tzv. krize “štednjocidom” (austericid), razvoj autonomnih polja delovanja i eksperimentisanje novim načinima institucionalizacije. Sve ove nove konstelacije i eksperimentisanja uporedo otkrivaju i izazivaju bedu starog španskog režima i ukazuju na mogućnost konstitutivnog procesa odozdo.

Ana Mendez de Andes je arhitekta i urbanista. Od 2003. učestvovala je u kolektivnim istraživačkim projektima koji se bave politikom javnog prostora, proizvodnjom dodatne vrednosti u gradovima i urbanim zajedničkim dobarima, kao što su areaciegaurbanacción i Observatorio Metropolitano.

Za one koji žele da se unapred bliže upoznaju sa temama kojima će se predavanje i razgovor baviti, šaljemo nekoliko relevantnih tekstova i linkova:

Španski model, tekst članova Observatorio Metroplitano za New Left Review

Delovi Madrida, video

O usponu nove političke partije Podemos

Na ovom Wetransfer linku se nalaze i tri teksta članova Observatorio Metropolitano: o krizi u Španiji (Crisis in Spain, and elsewhere), o aktivističkom istraživačkom radu grupe i o zajedničkim dobrima (The Commons, social cohesion and the autonomy of social reproduction).

NOVA MOBA ZA OVO DOBA

Rad tima PAMETNIJE ZGRADE među pobedničkim na MILD Home konkursu. 

Pametnija zgrada za sve!

1-tim-PZ-KGG-webU poslednja dva meseca tim projekta PAMETNIJA ZGRADA (koji je pokrenula inicijativa KO GRADI GRAD) udarnički je radio na prevodu jednogodišnjeg procesa pronalaženja načina izgradnje stanova u Beogradu koji bi bili dostupni velikom broju građana koji nemaju stan, niti ga mogu steći pri sadašnjim nametnutim tržišnim uslovima – u arhitektonski konkurs MILD Home koji je raspisala Opština Savski Venac. U petak, 28. februara 2014. naš rad, pod nazivom NOVA MOBA ZA OVO DOBA, proglašen ja za jedan od tri pobednička!

NOVA MOBA predstavlja nekonvencionalni i za Srbiju novi model udruživanja građana radi zajedničkog investiranja, razvoja i, u velikoj meri, zajedničke stanogradnje. Za razliku od uvrežene prakse, tim PAMETNIJE ZGRADE se na konkurs nije javio sa arhitektonskim rešenjem koje bi zatim realizovao tržišno orijentisani investitor za još uvek nepoznate klijente, već kao grupa građana koja se okupila iz potrebe da reši svoje stambeno pitanje, ali i da iznađe model neprofitnog i solidarnog stanovanja za mnoge. Zato se, od samog početka, NOVA MOBA zasniva na ekonomskoj, društvenoj i ekološkoj održivosti budućih stanovnika, kao i na ideji stanovanja koje postaje pristupačno svima i omogućava ljudima da žive u sredini koja podržava ideju zajednice.

6-formiranje-grupe-KGG-webDok je MILD Home konkurs pošao od ekološke održivosti stanogradnje, NOVA MOBA kao svoje polazište uzima društvenu i ekonomsku održivost i zaključuje da ona mora rezultovati visokom energetskom efikasnošću uz korišćenje lokalnih materijala kako bi nisko-budžetno stanovanje uopšte bilo ostvarivo.

Tim: Ana Džokić, Ana Vilenica, Antonije Pušić, Čedomir Ristić, Dušan Milanović, Dušica Parezanović, Emilija Zlatković, Jelena Tomić, Marc Neelen, Marija Draškić, Marko Aksentijević, Milica Ružičić, Nataša Žugić, Nebojša Milikić, Paul Currion, Predrag Milić, Srđan Tomić, Tadej Kurepa, Uroš Maksimović, Vedran Spaić. Stručni savetnici: Hein de Haan, Slobodan Reljić.

 


 

NOVA MOBA ZA OVO DOBA

4-15posto-KGG-webKako?

NOVA MOBA razvija alternativu koja bi omogućila rešavanje stambenog pitanja, obezbeđujući da domaćinstva ne troše više od 15% svog mesečnog prihoda (80€) na stanovanje i komunalije – ukupno. Zapravo, ostvarivanjem visoke energetske efikasnosti, ova domaćinstva će moći da ulože većinu ove sume u izgradnju svog stana, a ne u račun za struju i grejanje.

Neophodni uslovi razvoja

Trenutno stanje stvari ograničava realizaciju ovakvog pristupa, pošto cilja na (nerealno) visoke cene nekretnina. Stoga je potrebno ispuniti neke zahtevne uslove, kao na primer: da Opština (Grad, država) prepozna značaj ovakvog modela stanogradnje i zemljište ponudi na upotrebu pod veoma povoljnim uslovima (na primer kroz Community Land Trust model); da plaćanje naknade za Gradsko građevinsko zemljište bude umanjeno; da krediti kojima se finansira gradnja moraju biti obezbeđeni na nekomercijalnoj osnovi.

Takođe, projekat mora biti osmišljen tako da postigne: potpunu eliminaciju profita investitora; umanjenje troškova komunalija izgradnjom stanova visoke energetske efikasnosti, umanjenje troškova građevinskog materijala i rada kroz samo-izgradnju i uradimo-zajedno tehnike kad god je to moguće; umanjenje troškova instalacija (sanitarna i kuhinjska oprema) kroz zajedničku kupovinu; optimizaciju veličine stanova koji su dopunjeni zajedničkim prostorima.

Stambena zadruga

Smatramo da je najbolji način za ostvarenje ovog cilja uspostavljanje stambene zadruge koja bi zamenila investitora, povezala ljude različitih finansijskih mogućnosti i obezbedila finansijska rešenja za sve okupljene. NOVA MOBA oživljava zadružnu stanogradnju, koja kao model u Srbiji tradicionalno postoji duže od jednog veka, ali je u poslednjih par decenija izgubila svoj originalni smisao.

3-stanovnici-KGG-webSolidarna ekonomija nejednakih učesnika

Struktura NOVE MOBE predviđa uključivanje samo 20% članova koji su u stanju da odmah ulože neophodnu sumu, dok je 80% stanova namenjeno ljudima kojima je to nedostižno. Oni koji se uključe u ovakav poduhvat mogu da izaberu na koji način će doprineti: kroz avansno ulaganje, dugoročno mesečno otplaćivanje ili (delimično) sopstvenim radom.

Grupu stanara predloženu za MILD Home konkurs činilo bi 45% članova (“prosečno domaćinstvo”) koji bi mogli da finansiraju svoj udeo kroz 30-ogodišnje mesečno učešće. Zatim, predviđamo da 20% članova nemaju prihod ili ušteđevinu (nezaposleni), ali mogu projektu da posvete puno radno vreme (na period od npr. 12-18 meseci) i time za 1 mesec “odrade” 1m2 stana (12-18m2). 5% članova zadruge ima neredovni prihod ispod proseka i udružuje se radi zajedničkog investiranja u stan. Zadruga ulaže u 5%stanova za izdavanje studentima po niskim rentama20% članova može  da uloži celu sumu odjednom (npr. prodajom neodgovarajućeg stana) i time kupi učešće u zadruzi. 5% stanova bilo bi realizovano kroz program socijalnog stanovanja, koji avansno finansira opština ili Grad, smeštajući korisnike programa u podržavajuće društveno okruženje po cenama nižim od tržišnih.

5-cena-KGG-webCene izgradnje

Prosečno beogradsko domaćinstvo čine 2.7 osobe, sa investicionim kapacitetom od 80€ mesečno (15% prihoda domaćinstva od 520€). Njihov životni prostor – polazeći od 15m2 po osobi – trebao bi da bude 2.7 x 15m2 = 40m2. Dodatni kvalitet naselju dodaju zajednički prostori, za koje bi svako domaćinstvo ulagalo 10% dodatnih kvadrata, na primer 40m2 + 4m2 = 44m2.

Da bi komunalni troškovi bili što manji, potrebno je postići PassivHaus standard za grejanje i hlađenje od maksimalnih 15kWh/m2 godišnje – što je ekvivalentno mesečnom računu za grejanje od 18€ za stan od 40m2. Procenili smo da bi troškovi sprovođenja (rad zadruge) i održavanja našeg stambenog naselja bili dodatnih 12€ mesečno, što ostavlja 50€ mesečno za ulaganje u stanogradnju.

U period od 30 godina, pomenuto prosečno domaćinstvo može da uloži ukupno 50€ x 12 meseci x 30 godina = 18,000€. Kada se ova cifra podeli sa 44m2, dolazimo do investicionog budžeta od 409€/m2Apošto oduzmemo takse, dozvole i rad stručnjaka van inicijalne grupe (procena 87€, bez troškova zemljišta), ostaje nam budžet za samu izgradnju od 322/m2, uzimajući u obzir i neophodne instalacije (procena 86 €). Kako možemo sagraditi zgradu za 236€/m2 (bez prethodno pomenutih instalacija)? Ova suma zahteva inovativnost u sistemu izgradnje i same montaže zgrade!

7-opencell-KGG-webSistem izgradnje

Za konkursnu lokaciju u sadašnjoj šumi u Borskoj ulici na Banjici u Beogradu, NOVA MOBA predlaže modularni sistem izgradnje (Open Cell) koji se zasniva na montažnim panelima od balirane slame u nosećem drvenom okviru (inspirisan ModCell sistemom koji je korišćen kod ilustracija). Slama je jeftin i obnovljiv materijal koji je lako dostupan u Srbiji, proizvodi se uz nisku upotrebu energije i ima odlična izolaciona svojstva. Paneli od balirane slame su dokazana tehnologija koja je dostupna na tržištu već 10 godina (Bio-SIPs, ModCell itd.), koja je sve popularnija kao rešenje zelene gradnje. Montažni sistem panela može se proizvoditi na licu mesta od strane relativno nekvalifikovanih ljudi, smanjujući cenu rada i transporta, kao i ugljenični otisak izgradnje.

Lokalna proizvodnja energije iz obnovljivih izvora

NOVA MOBA kombinuje različite strategije za samostalnu proizvodnju energije. Udeo od 70% ukupnog energetskog snabdevanja postiže iz obnovljivih izvora enegije koristeći geotermalne pumpe (koristi toplotnu energiju zemlje), uravnotežene ventilacije sa toplotnim izmenjivačem, d-i-y solarne panele za zagrevanje vode (Open Sunce), itd.

8-proizvodni-pogon-KGG-webFaze nastanka naselja

Ovim rešenjem je predviđeno 188 stanova na lokaciji u Borskoj ulici. Prilikom realizacije NOVE MOBE ne bi se odjednom gradili svi stanovi, već bi realizacija bila po etapama – onako kako se formiraju grupe budućih stanara. Ovaj projekat predlaže 5 etapa. Naša je procena da je skup od 40 stanova dovoljan za izgradnju prvog objekta.

Inicijalna grupa od 40 domaćinstava bi principom mobe prvo izgradila zajednički proizvodni pogon (“OpenRadionica”) za produkciju zidnih i solarnih panela. OpenRadionica će biti organizovana i vođena kao neprofitno preduzeće, sa ciljem da na duže staze postane finansijski održivo kroz proizvodnju i ugradnju sistema panela. Onog trenutka kada bude proizveden dovoljan broj OpenCell panela može da otpočne izgradnja prve zgrade od 40 stanova. U izgradnji će učestvovati oni članovi zadruge koji ulažu svoj rad zajedno sa profesionalnim radnicima.

10-kompletirano-naselje-KGG-web

Urbanističko rešenje naselja

Urbanističko rešenje NOVE MOBE je osmišljeno tako da svaka zgrada dobija optimalnu sunčevu energiju, a celokupno rešenje upotpunjuje niz zajedničkih i javnih prostora. Zgrade su orijentisane tako da se sa glavne ulice (Borska ulica) naselje sagledava dubinski. Na najvišoj tački nalazi se najniži blok koji čini niz individualnih stambenih jedinica u kućama u nizu (P+1), zatim stambeni objekti visine P+2, dok se na najnižoj tački nalaze najviši objekti koji prate pad terena i imaju visinu od P+3 do P+4.

Grupisanjem stanova u objekte za kolektivno stanovanje postojeći teren ostaje dosta otvoren, sa malom gustinom naseljenosti. Ovo omogućava okruženje sa bujnim zelenilom, baštama i jarkovima za odvodnjavanje kišnice. Glavna komunikaciona struktura, preko koje se ulazi u stanove, je direktno povezana sa zajedničkim prostorima koji se nalaze u prizemnim objektima između stambenih zgrada. 12-skela-KGG-webOva struktura (princip pocinkovane skele i natkrivenih stepeništa) je u potpunosti odvojena od stanova, čime se izbegavaju hladni mostovi i stvara mogućnost za njihovo dodatno korišćenje kao otvorenih prostora uz stanove.

Kroz središnji deo naselja se provlači edukativna staza, koja meandrira između objekata i povezuje različite zajedničke sadržaje – počevši od organske pijace na najvišoj tački lokacije, ona prolazi kroz čitavo naselje, uz bašte, šumu, i završava se kod proizvodnog programa modularnog sistema gradnje koji se nalazi na najnižoj, severnoj tački lokacije.

13-restoran-i-edukativna-staza-KGG-webZajednički i javni prostori

Veoma bitan aspekt života u naselju čini prisustvo zajedničkih i javnih prostora, u koje ulažu stanari (10% od njihove kvadrature stana, a za stanove od 75 i 90m2 u većem obimu). Oni omogućavaju daleko bolji kvalitet života, kao i neke ključne životne funkcije poput prostora za rad samozaposlenih, što blagotvorno utiče na njihov društveni život i ekonomsku stabilnost.

Finansiranje zajedničkih prostora (u okviru cene stana) zamišljeno je na dva nivoa: zajednički prostori unutra svake zgrade (oko 100m2 po zgradi) i zajednički prostori za čitavo naselje (preko 600m2), koji se grade paralelno sa fazama izgradnje svakog od objekata. Faza 1: proizvodni pogon; faza 2: zajednički radni prostor (co-working); faza 3: društveni centar (sa programima za decu, starije i obrazovanje – projekcije, predavanja o zadružnom sistemu gradnje, OpenCell principu itd.); faza 4: restoran u kome rade žitelji naselja; faza 5: organska pijaca za male i nezavisne poljoprivrednike, koja se koristi i kao prostor za različita dešavnja, sportski tereni na otvorenom, kao i edukativna staza koja vodi do slobodne površine na severnom delju naselja.

9-prva-zgrada-KGG-webStruktura stanova

NOVA MOBA predviđa stanove prilagođene prostornim potrebama raznovrsnih stanara (od garsonjere do stana za proširenu porodicu i kolektivnog stanovanja). Površina stanova varira od 27 do 90m2, a u nekima je već predviđena i mogućnost jeftinog proširenja od 15 do 30m2, kroz izgradnju dvostruke spratne visine. Prostorna struktura je jednostavna i modularna da bi omogućila buduće adaptacije stanova kada se struktura stanovnika bude menjala. U stanovima su jedino fiksne pozicije mokrih čvorova, dok je sve ostalo fleksibilno. Konačna kompozicija stanova isključivo zavisi od okupljene grupe, a u našem slučaju kod prve zgrade od 40 stanova, računato je na: 3 stana od 27m2, 3 stana od 27+15m2 (vertikalno proširenje), 13 stanova od 42m2, 5 stanova od 42+15 ili 30m2 (vertikalno proširenje), 8 stanova od 60m2, 6 stanova od 75m2 (od kojih su neki kolektivni), dok jedan, najveći stan, od 140m2 gradi zadruga i on je namenjen povoljnom izdavanju studentima. Ovakva struktura zgrade okupila bi oko 100 stanara.11-3D-KGG-web

Iako ne pripadaju standardnoj strukturi stanova, u naselju je predviđen i manji broj (8) invididualnih jedinica tipa kuće u nizu, spratne visine P+1. Čitavo naselje ovakve strukture imalo bi oko 500 stanovnika.

 


Konkursni materijal

Preuzmite konkursne panele

Preuzmite celokupni narativ i tehnički opis

Ovaj rad je dat na korišćenje pod licencom:

Creative Commons Attribution-ShareAlike 4.0 International License

Do-It-Ourselves zgrada – Amsterdam

predavanje: petak, 10. januar 2014. u 18:00
Kulturni centar Rex, Jevrejska 16, Beograd

KO GRADI GRAD ima zadovoljstvo da za 10. januar u 18 časova najavi predavanje Hajn de Hana (Hein de Haan), arhitekte, moreplovca i stručnjaka za samoinicijativnu izgradnju iz Amsterdama.

U toku proteklih godinu dana KO GRADI GRAD kroz projektat PAMETNIJA ZGRADA istražuje mogućnosti za realizaciju stanova u Beogradu po pristupačnim cenama, polazeći od principa zadrugarstva i solidarnosti među učesnicima, i time ukazujući da sveprisutna logika tržišta nekretnina ipak nije neizbežna. Prolazeći kroz ovaj proces istraživanja otkrili smo i primere u kojima su građani sami već postali inicijatori projekata pristupačne stanogradnje – isključivanjem komercijalnih investitora iz procesa izgradnje i uzimajući stvari u svoje, kolektivne ruke. U ovim projektima zajedništvo postaje presudno, jer omogućava niže cene, otpornost poduhvata i, jednako važno,  daje mogućnost za ostvarivanje nekih dodatnih željenih sadržaja u životnim sredinama, a za niske svote. Za mnoge je ovo san, a za one koji znaju put – ništa više nego stvar zdravog razuma.

Vrijburcht_CASA_1Jedan od tih inspirativnih ljudi koji su znali put je Hajn de Han, arhitekta koji je predvodio veliku grupu građana u stvaranju svog parčeta Amsterdama, isključivanjem iz tog procesa investitore, agencije za nekretnine, a u velikoj meri čak i banke. I to nije uradio samo jednom u životu. Hajn će govoriti o smelom poduhvatu Vrijburcht (Slobodni zamak) u Amsterdamu, jednom od najinspirativnijih i njavećih co-hosing projekata nedavno realizovanjih u Evropi, i pomoći nam da kroz primere projekata iz njegovog preko trideset godina dugog iskustva više saznamo o mogućnostima co-housinga i “uradimo-sami” kolektivne izgradnje.

Predavanje Do-It-Ourselves zgrada – Amsterdam organizuje KO GRADI GRAD u okviru projekta PAMETNIJA ZGRADA. Hajn će 11. i 12. januara održati i radionicu, namenjenu timu koji u okviru projekta radi na arhitektonskom konkursu MILD-home, raspisanom od strane Opštine Savski venac. Radionica će biti usmerena ka mogućnostima izgradnje, finansiranja i programa kolektivnog predloga za konkursnu lokaciju u šumi u Borskoj ulici.

Predavanje će biti na engleskom jeziku.

 (Foto: Willem van Gils)

Osmišljavanje koncepta projekta za konkurs MILD home

pz-lokU subotu 7. decembra organizovali smo sastanak na kome je inicijativa Pametnija zgrada pokrenula sa formiranjem tima koji bi odgovorio na raspis arhitektonskog konkursa Opštine Savski venac na temu MILD home. Sastanak je bio konstruktivan i okupio je grupu ljudi zainteresovanih da do 14. februara odgovori na ovaj raspis. Ukoliko ste zainteresovani da se pridružite timu, sledeći radni sto održaćemo u subotu 21. decembra, od 13 – 18 h u Kulturnom centru Rex. 

Osnovna tema ovog sastanka će biti formiranje koncepta i programa koji bi pratio do sada dostignute principe Pametnije zgrade – kolektivnog samo-organizovanog stanovanja u kome su učesnici zadrugari, koji na osnovama solidarnog pristupa i ličnog angažmana, projektuju, grade i investiraju po neprofitnim principma. Ovaj pristup bi trebao da omogući uključivanje širokog broja ljudi koji svojim radom i finansijama ne samo da bi rešili sopstveno stambeno pitanje, već bi razvili model koji bi mogao da se širi. MILD home konkurs nam daje prvu priliku da takav model formiramo, prenesemo u prostor i pretstavimo javnosti. Ovu priliku želeli bi smo da iskorititi za smelo i radikalno rešenje – u prostornom, organizacionom i/ili ekonomskom smislu.

Teme koje će biti okosnica sledećeg sastanka, i o kojima treba unapred razmisliti su:

1 > Šta bi MILD principi bili u slučaju Pametnija zgrade?
M – modularno, I – inteligentno, L – nisko-budžetno (low budget), D – uradi sam (do-it-yourself). Ove principe pokušaćemo da u projektnom zadatku interpretiramo tako da istaknu ciljeve i standarde Pametnije zgrade (i Pametnije zadruge).

2 > Kakav bi bio vaš scenario/vizija za naselje (u šumi) u Borskoj ulici?

Konkursna lokacija se nalazi na ivici Opštine Savski venac, preko puta banjičkih solitera.

Što budemo prikupili više ideja biće i više materijala za diskusiju i formiranje zajedniškog koncepta i programa naselja. Ukoliko ste zainteresovani da dobijete više informacija o temama sastanka, javite nam se na: info@kogradigrad.org. A ako imate na umu i još nekoga koga tema Pametnije zgrade interesuje i ko bi bio vredan član tima pozovite ga/je da nam se priljuči. Ono što nam konkretno, po propisima konkursa, još nedostaje je osoba koja ima licencu ili položeni kurs iz energetskih standarda.

U međuvremenu pripremamo i radionicu koja će se održati od 10-12. januara, kada će svoja iskustva i metodologiju rada sa nama podeliti holandski arhitekta Hein de Haan, koji ima ogromno iskustvo na procesu projektovnja i izgradnje sa raznolikim grupama građana, i čiji je jedan od poslednjih izvedenih projekata Vrijburcht u Amsterdamu, gde inače i sam živi. Podloga za rad sa Heinom će biti naš konkursni projekat.

 


 

Pretakanje iz koncepta u projekat u prostor

konkurs-MILD-homeMPosle obilaska potencijalnih lokacija (o čemu više možete pročitati ovde) projekat PAMETNIJA ZGRADA je došao pred izazov prve konkretne razrade koncepta zajedničke stanogradnje. Opština Savski Venac, koja je bila predlagač nekih od lokacija koje smo u septembru posetili, raspisala je arhitektonski konkurs za idejne predloge modularnog, inteligentog, niskobudžetnog i uradi sam stanovanja. U subotu 7. decembra, od 12-18h u Kulturnom centru REX, okupili su se zainteresovani za formiranje raznolikog tima PAMETNIJE ZGRADE, koji će u periodu do 14. februrara 2014. odgovoriti na ovaj konkurs.

Zaključak našeg septembarskog okupljanja bio je da ćemo u narednoj godini pokušati da razradimo tri pristupa zajedničkoj stanogradnji, na različitim tipovima lokacija – kao što su centar, obod grada i rekonstrukcija postojećeg objekta. Raspis konkursa Opštine Savski Venac, koji se poklapa i sa nekim od principa PAMETNIJE ZGRADE daje nam prvu priliku da prostorno, organizaciono i ekonomski testiramo model stanovanja koji smo razvijali kroz prethodne sastanke, prenesemo ga na konkretnu lokaciju i predstavimo javnosti. (Pun raspis konkursa dostupan je na ovoj adresi).

Kroz ovaj konkurs nećemo tražiti samo arhitektonski odgovor, već će to biti i prva prilika da principe “pametnije” stambene zadruge pretočimo u graditeljski metod, projekat i prostor. Znanje, iskustvo ili interesovanje za energetsku efikasnost, izgradnju od pristupačnih materijala i proces samo-gradnje, sigurno će biti od dodatnog značaja za sam konkurs, ali će to podjednako biti i inventivnost na ekonomskom i društveno-organizacionom planu, kao i jedinstveni način prezentacije ideje. Ono što će tim PAMETNIJE ZGRADE sigurno činiti drugačijim od ostalih koji će se prijaviti na ovaj konkurs je to što našu grupu već nerazdvojivo čine mogući budući stanari, investitori, projektanti, graditelji – zadrugari.

Pre sastanka u REXu, u četvrtak 5. decembra, od 13h smo se našli u Borskoj ulici kako bismo obišli konkursnu lokaciju. Vaše ideje, predloge ili pitanja, možete nam poslati na  info@kogradigrad.org.

Idemo korak dalje!

Mini-ekspedicija do pet potencijalnih lokacija

Na šestom okupljanju u sklopu projekta PAMETNIJA ZGRADA, u nedelju 15. septembra KO GRADI GRAD je organizovao obilazak pet predloženih lokacija za zajedničku stanogradnju u Beogradu. Izlazak na teren bio je dobra podloga za diskusiju o pogodnostima, problemima i kompleksnostima posećenih lokacija, dok je svaka lokacija otvarala nova pitanja i nove mogućnosti koje projekat počinju da čine sve konkretnijim.

lokacija-01-IMG_8622

Prve dve lokacije koje smo obišli predložili su u julu predstavnici opštine Savski Venac na sastanku sa timom platforme KO GRADI GRAD. Naime, opština Savski Venac i sama razvija model pristupačne (i ekološke) stanogradnje kroz projekat MILD Home (modular, inteligent, low-cost, do-it-yourself, u okviru koga će tokom ove jeseni biti raspisan konkurs za idejne predloge ovakve stanogradnje. Takođe, predstavnici Opštine su veoma zainteresovani da se projekat Pametnija zgrada uključi u ovaj konkurs. Iako najverovatnije ove dve pomenute lokacije neće biti i konačne za sam konkurs, ipak smo se odlučili da ih obiđemo i na osnovu njih prodiskutujemo o tome na kakav bi prostor inicijativa kao što je naša mogla naići u centru grada.

lokacija-01-IMG_8608Prva lokacija na Savkom Vencu nalazi se u samom centru i prilično je velika, obuhvata prostor između Lomine, Balkanske i novoizgrađenih zgrada u Ulici Gavrila Principa. Na lokaciji ima nekoliko baraka predviđenih za rušenje u kojima i dalje žive ljudi, nekoliko nenastanjenih ruiniranih objekata, dečiji vrtić takođe predviđen za rušenje i jedan veći prazan plac koji gleda ka Lominoj, ali na kome verovatno nije moguće odmah graditi jer temelji počivaju na krovu auto perionice u lagumu koji izlazi na Ulicu Gavrila Principa. Na ovom prostoru nalazi se i nekoliko novijih objekata, poput konzulata Gabona, ali i dosta starih i prepoznatljivih objekata poput zanatskih radnjica u Balkanskoj, čiju pojavnost bi trebalo uključiti u budući projekat. Sve u svemu vrlo izazovna i kompleksna lokacija na kojoj bi bilo potrebno rešiti niz problema – od stambenog pitanja sadašnjih stanara do navale privatnih investitora koja se može očekivati u slučaju gradnje na ovako ekskluzivnoj lokaciji, a čije bi prisustvo u svakom slučaju trebalo anticipirati.

lokacija-02-IMG_8648Naredna lokacija na Savskom vencu se ustvari podudara sa Romskim naseljem u Zvečanskoj ulici, koje se nalazi uz samu Kliniku za plastičnu hirurgiju u blizini Partizanovog stadiona. Ova lokacija nalazi se veoma blizu šireg centra grada, u slepom delu ulice, a i pored toga što je pokraj prelaza preko železničkog tunela deluje veoma mirno (nismo prisustvovali prolasku teretnog voza). Imajući na umu očigledan problem sa postojećim naseljem koje vlasti smatraju “divljim”, a u kome žive ljudi čije bi stambeno pitanje bilo potrebno rešiti stanovima ili kućama, a ne metalnim kontejnerima, komplikovanost ove lokacije postaje očigledna. Ovde je ceo zaplet kako angažovati opštinsku i gradsku administraciju da promišljaju ovako neplanski nastala naselja na način njihove infrastrukturne nadgradnje i integracije, a ne ignorisanja u pristupu ili eliminacije u planovima. Za Pametniju zgradu ovakva lokacija produbljuje pitanje jednakosti u nejednakosti, ili konkretnije – na koji način bi i ove ljude bilo moguće uključiti u inicijativu zajedničke stanogradnje.

lokacija-03-IMG_8657Naša treća destinacija, na Zvezdari, bila je zatvorena tekstilna fabrika Kluz, u stečaju. Povod za obilazak ove lokacije bila je prošlogodišnja predizborna najava člana Gradskog veća u medijima, da se za fabriku Kluz traži mogućnost dogovora sa malim proizvođačima da nekoliko njih uzme delove objekta, a da se deo ka Bulevaru Revolucije pretvori u stambenu zonu. Očigledno, ovo je bila samo predizborna tema. Ispred same fabrike, obezbeđenje nas je ljubazno zamolilo da se ne vrzmamo previše oko kapije jer nema potrebe da prolaznici pomisle “da igra mečka” nego da bi bolje bilo da kontaktiramo stečajnog upravnika ili još bolje Agenciju za privatizaciju ukoliko smo zaintersovani za dalje informacije. U okviru farbričkog kruga se nalazi pet zgrada. Jedna je već prodata, tri zgrade su uglavnom prazne, dok se bivša kantina iznajmljuje prodavnici nameštaja. Baš ta zgrada, jedina detaljnije vidljiva sa ulice, najviše je privukla našu pažnju svojim pristupačnim dimenzijama i arhitekturom. Bilo bi veoma zanimljivo kada bi se pružila prilika za adaptaciju neke od ovih (ili ovakvih) zgrada u prostor za život i rad, čime bi im bio udahnut novi život, nova namena, novi smisao.

lokacija-04-IMG_8664Našu mini-ekspediciju nastavili smo u pravcu Malog Mokrog Luga. Prvi plac od 5 ari, u Ulici Rade Kontića, ponudio nam je vlasnik koji je i sam veoma zaintersovan da se uključi u projekat Pametnija zgrada. Ipak, ovolika, standarna parcela za porodične kuće u ovom kraju, a uz to već okružena drugim kućama, veoma je malih dimenzija za stanogradnju koja bi uključila već broj ljudi. U blizini ove lokacije pogledali smo još jedan dosta veći plac, čija bi cena bila 2.700 evra po aru ukoliko bismo bili zaintersovani za čitavih 20 ari. Uz konkretne cene i dimenzije, diskusija je počela da postaje opipljivija.

lokacija-05-IMG_8684Zaputili smo se ka petoj, finalnoj, lokaciji za ovu priliku. Reč je ovelikoj praznoj površini sa puno placeva od kojih je onaj na kojem smo zastali površine 60 ari na teritoriji opštine Zvezdara, na samoj granici sa opštinom Grocka. Teren se od puta, uz koji se nižu nedovršene kuće, spušta ka zaravni za koju pretpostavljamo da je deponija građevinskog otpada – šuta koji je prekrila zemlja i trava. U razgovoru sa ženom koja živi u blizini i koja je tu skupljala šipurak, saznajemo da je moguće da je ceo teren zapravo klizište koje se spušta ka potoku u samom dnu placa, ali i da je cena veoma niska, čak višestruko niža od prethodnog placa. Ova ili ovakva lokacija (parcela se nalazi na mnogo većem neizgrađenom terenu), je veoma zanimljiva i ima veliki potencijal, jer bi dala najveću slobodu prilikom implementacije osnovne ideje projekta: iznalaženje strategija i modela koji bi omogućili armiji od 200.000 podstanara da kolektivno rešavaju svoje stambeno pitanje.

lokacija-05-vahidaPosle obilaska vratili smo se nazad u centar grada i seli da zajedno sumiramo utiske i razmotrimo mogućnosti. Zaključak nakon izlaska na teren je da u ovom trenutku postoje tri podjednako zanimljiva moguća scenarija na kojima bi trebalo dalje paralelno raditi. Prvi podrazumeva lokaciju u centru grada i “ugrađivanje” u već postojeći stambeni blok, vrlo verovatno uz intenzivnu ali komplikovanu saradnju sa opštinom – na primer opštinom Savski Venac, na jednoj od dve ponuđene lokacije ili, mnogo verovatnije, na nekoj lokaciji koja će tek biti ponuđena kroz pomenuti konkurs. Druga varijanta je preuređenje (dela) bivšeg industrijskog objekta kao što je Kluz, a treća izgradnja od nule, na potpuno praznom placu na obodu grada, gde trenuno ne postoji infrastruktura, ali na kome je moguće zamisliti izgradnju čak i čitavog zadrugarskog naselja. U svakom od ovih slučajeva, pred eventualne preduzetnike i zadrugare postavlja se isti zadatak: radikalno promišljanje koncepta projekta Pametnija zgrada (model stana za svakoga) i njegovo korišćenje radi rešenja parcijalnih ili grupnih stambenih problema.

1 6 7 8 9 10 11