Ko gradi grad 3

Ko GRADI GRAD? smo pokrenuli pre 2 godine vođeni uverenjem da dijalog o željenom razvoju grada mora da uključi sve one koji čine taj grad. Utisak je bio, a takav je ostao do danas, da se urbanističke odluke, kako na nivou lokalnog parka tako i po pitanjima važnim za sve građane, donose u sprezi (krupnog) kapitala i vlasti. Grad se razvija u skladu sa privatnim interesima malog broja pojedinaca, po netransparentnim procedurama, praćen različitim kontravezama i, najvažnije, ignorišući potrebe i želje samih građana.

KO GRADI GRAD pokrenuli smo pre tri godine vođeni uverenjem da dijalog o željenom razvoju grada mora da uključi sve one koji čine taj grad. U toku 2012. godine KO GRADI GRAD 3 je radio kroz format radnih stolova i diskusija. Ovaj koncept je nastao na osnovu iskustava i informacija prikupljenih kroz realizacije Otvorenih razgovora 2010. i Susreta gradskih entuzijasta i majstora 2011, kada smo se upoznali sa aktivnostima brojnih grupa i pojedinaca iz Beograda, ali i drugih gradova Srbije i regiona, angažovanih na artikulisanju pozicije i akcije građana ka (ne)željenom urbanom razvoju. Bilo direktnim akcijama na terenu ili kroz načelno suprotstavljanje volji i odlukama nadležnih organa, ove grupe su proizvele šansu i potrebu za detaljnijim upoznavanjem javnosti i aktivista sa pojedinim slučajevima ili fenomenima ovakvih praksi, koje se na primer zalažu za otvorenije i inkluzivnije urbanističke procedure ili javniji tretman javnih prostora. Iz tog razloga smo radne stolove osmislili kao priliku za bolje razumevanje mehanizama koji oblikuju razvoj grada, ali i za ko-generisanje i raspodelu znanja, metoda i planova među samim inicijativama.

02Četiri održana radna stola dovodila su aktere i publiku u nove situacije promišljanja i analize, planiranja i evaluacije. Opšti zaključak bi mogao biti da su skoro svi predstavljani i diskutovani slučajevi pokazatelji jednog šireg društvenog fenomena koji se ogleda kroz sukob interesa i kodeksa onih koji žive na određenim lokacijama ili koriste pojedine gradske resurse i onih koji su u prilici ili poziciji da na tim lokacijama nešto planiraju i realizuju, najčešće dovodeći prvu grupu pred svršen čin. Imajući u vidu da su u prvoj grupi najčešće spontano okupljeni stanovnici ili direktni korisnici pomenutih resursa a u drugoj, znatno malobrojnijoj, ali mnogo finansijski pa time i politički moćnijoj grupi, oni koji date resurse uglavnom posmatraju kao izvor profita ili prestiža, postavlja se pitanje: kako se u ovom odnosu postavljaju i ponašaju institucije nadležne za sprovođenje zakonskih procedura i odlučivanje u vezi sa tim? Dosadašnje iskustvo govori da su pojedine aktivističke grupe najčešće nedovoljno svesne datih procedura, da nemaju ni resursa ni kapaciteta da pariraju njihovoj specijalističkoj i administrativnoj prirodi ili tajmingu, a da na takvu nespremnost upravo i računaju i strana koja pretenduje na drugačiju upotrebu gradskih resursa (najčešće kroz privatizaciju i komercijalizaciju) i nadležne institucije, čiji se rad često fokusira na ignorisanje ili fingiranje javnog rada i odlučivanja, umesto na pažljivo sprovođenje datih procedura i adekvatno obaveštavanje i uključivanje svih zainteresovanih za artikulaciju i odbranu javnog interesa. Upravo na tom razjašnjavanju procedura, davanju podsticaja i mogućnosti susreta sličnih inicijativa, ali i pokretanja novih KO GRADI GRAD gradi svoju ulogu.

01-megdanU meniju sa leve strane, izveštaji sa prva tri radna stola mogu vam pojasniti ili vas podsetiti na odabrane gradske probleme i postojeće inicijative koje ih tematizuju, a kojima samo se bavili tokom 2012. godine, ali i dati sliku o njihovoj kompleksnosti i potrebi njihovog daljeg detaljnijeg upoznavanja i sagledavanja. Na četvrtom radnom stolu, održanom u decembru, izveli smo neku vrstu inverzije. Ovoga puta, kroz projekat Pametnija zgrada, KO GRADI GRAD pokreće jednu novu inicijativu od pojedinačnog, kolektivnog ali i javnog interesa, kojoj nije u prvom planu profit i komercijalizacija. U 2013. ovu inicijativu nastavljamo kroz dalje istraživanje mogućnosti rešavanja za mnoge nedostižnog problema dolaska do stana, u aktuelnom običajnom, ekonomskom, ideološkom i institucionalnom okruženju.